Like us on Facebook

Wednesday, 18 March 2015

Intimna istorija dojenja

This post is available in English here.



Čini se da je dojenje oduvek predstavljalo kontroverzu. Istoričarka Lucy Worsley nam u knjizi "Kada bi zidovi progovorili: intimna istorija domaćinstva" daje uvid o problematici dojenja u Engleskoj kroz vekove. 

Photo credit Musee Municipal, Macon, France /
Giraudon / The Bridgeman Art Library

Ukoliko ponekad maštate kako bilo lepo da ste živeli u prošlosti, onda vam sigurno nedostaje pokoji  podatak o životu tjudorske domaćice ili srednjevekovne plemkinje. Lucy Worsley kaže, da je i sama imala idealizovanu sliku majčinstva u prošlim vremenima, zamišljajući da su žene tada živele u harmoniji sa prirodom, jele domaće uzogojenu hranu, same šile svoje rublje i dojile svoju decu. No,  kada je počela istraživanje, vezano za svoju knjigu i dokumentarnu seriju, koja prati istu, o istoriji života u domaćinstvu, na svoje veliko iznenađenje otkrila je da su majke vekovima vodile bitku za slobodno dojenje. 

Do 20. veka svaka žena je preferirala da bebu prosledi zamenskoj dojilji, čim bi pupčana vrpca bila presečena. U vreme dinastije Tjudor (15. i 16. vek) vodile su se žučne debate da li žena uopšte treba da doji svoje dete. Ovakvo stanje svesti se promenilo od 1600. godine na ovamo, kada su se počeli širiti prigovori da majke koje ne doje, ustvari zabušavaju oko svojih majčinskih dužnosti.  No, ipak...

Photo credit Corbis

Mnogim majkama dojenje su zabranjivali vlastiti muževi, zato što su smatrali da dojenje odlaže ovulaciju i da tako sprečava začeće sledećeg deteta. Jasno je da se od žene, koja je prvobitno rodila devojčicu, očekivalo da se čim pre vrati u bračnu postelju i obezbedi muškog naslednika porodičnog poseda. 

S druge strane su bile žene koje nisu smele da doje, kako bi izbegle moguće komplikacije koje je dojenje nosilo sa sobom. Lista medicinskih rizika uzrokovanih dojenjem, nastala oko 1700. godine, je prilično zastrašujuće štivo. Žena se može susresti sa problemima "kada ima višak mleka, kada se mleko zgruša ili ako se grudi upale" kaže lista, ili žena može "da dobije čir ili ragade na bradavicama". Podsmeh na stranu, pošto je u vreme pre antibiotika svako navedno stanje bilo izuzetno opasno. 

Ukoliko biste pripadali grupi žena koje nisu mogle da doje, trebale biste biti spremne na kritiku dobronamerne gospode koja je zasedala puritanskim propovedaonicama. Misli se na religijske radikale, koji su se ujedno zalagali za ukidanje Božića u to vreme. "Ukoliko nema mleka" piše jedan od njh, "žena bi trebala da posti i da se moli da bi se oslobodila te kletve" .


Photo credit Buzzfeed

Od 1700. godine stav prema dojenju je dostigao momenat kada, prvi put, doktori počinju da zastupaju dojenje zarad bebinog boljeg zdravlja. Prelepa i uticajna Georgiana, Duchess of Devonshire (Kiera Knightely u filmu "Vojvotkinja") okreće novi list istorije dojenja, nakon što je otkrila da je njena zamenska dojilja često pripita i da od nje ceo krevet smrdi na vino. Na opštu nevericu, budući da je bila plemkinja, ona počinje sama da doji svoju ćerku i tako uspostavlja novi trend koji će zaludeti visoko društvo. 

Doktori počinju da daju veću podršku dojenju tek sredinom 19. stoleća, kako bi pokrenuli kampanju protiv majki koje su prodavale svoju decu farmerima ili ih ostavljale u sirotištima. Naime, mnoge viktorijanske žene, pogođene neimaštinom, namerno su zatrudnjivale u nameri da dodju do dobro plaćenog posla zamenske dojilje, nakon što bi poslale svoje novorođenče na neko od napred pomenutih mesta.  


Photo credit Buzzfeed

Flašica je postala mnogo praktičnija alternativa oko 1860. godine, izumom formule i laganim izumiranjem zamenskih dojilja.  Prve mlečne formule su se pravile od mleka, kajmaka, vode, meda ili šećera u određenim proporcijama. Formula se smatrala hranjivijom i prihvatljivijom od dojenja pošto su se tako izbegavale, tada još uvek opasne, ragade na bradavicama. 

Na sreću do danas je nauka dovoljno uznapredovala i mi smo naučile mnogo u prethodnim godinama o tome kako je najbolje brinuti o svojoj bebi, ali čvrsti stavovi, rasprave i prepirke o tome kako hraniti naše bebe i dalje ne prestaju. Ili možda nikada ni neće 



Natalia Vodianova via Instagram

Prema knjizi Lucy Worsle "Ako bi zidovi progovorili: intimna istorija domaćinstva" snimljena je dokumentarna serija koju u celosti možete pogledati ovde




No comments:

Post a Comment